Infografika jasno pokazuje zabrinjavajuću stvarnost: veliki broj gradova sa liste 25 najzagađenijih gradova u Evropi u 2024. godini nalazi se upravo u zemljama Zapadnog Balkana. Gradovi iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore dominiraju ovom listom, s koncentracijama PM2.5 čestica koje višestruko premašuju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Ovi podaci nisu izolovan incident, već simptom dubokih strukturnih problema u energetskim i industrijskim sistemima regije.
Prema Okviru za zelene industrijske politike na Zapadnom Balkanu, zemlje regije imaju najlošiji kvalitet zraka u Evropi, a zagađenje zraka uzrokuje hiljade preuranjenih smrti svake godine. Glavni uzroci su dugogodišnja zavisnost od uglja, zastarjela postrojenja za proizvodnju električne energije i grijanje, neefikasni sistemi grijanja domaćinstava, kao i visoke emisije iz industrije i saobraćaja.
Posebno zabrinjava činjenica da su urbane sredine i siromašnija domaćinstva nesrazmjerno pogođeni. Stanovnici gradova s najvišim nivoima zagađenja češće obolijevaju od bolesti srca i pluća, moždanih udara i karcinoma, što dodatno povećava pritisak na zdravstvene sisteme i produbljuje socijalne nejednakosti. Izvještaj naglašava da zagađenje zraka direktno utiče i na ekonomske performanse – kroz izgubljene radne dane, nižu produktivnost i veće javne troškove.
Ipak, poruka izvještaja nije samo dijagnoza problema, već i jasan poziv na djelovanje. Zelene industrijske politike nude integrisan odgovor na ovakvu situaciju. Prelazak na obnovljive izvore energije, povećanje energetske efikasnosti zgrada i postepeno napuštanje uglja mogu istovremeno smanjiti zagađenje zraka, poboljšati javno zdravlje i smanjiti energetsko siromaštvo. Izvještaj naglašava da je obnovljiva energija u mnogim slučajevima već jeftinija od fosilnih goriva, što znači da tranzicija nije samo ekološki nužna, već i ekonomski racionalna.
Zelene industrijske politike također otvaraju prostor za nova, kvalitetnija radna mjesta i modernizaciju privrede. Čistije industrije su produktivnije, otpornije i dugoročno konkurentnije, dok istovremeno doprinose stvaranju zdravijih i ugodnijih gradova za život. Poseban naglasak stavlja se na potrebu zaštite ranjivih domaćinstava i regija tokom tranzicije, kako bi koristi bile ravnomjerno raspodijeljene i kako niko ne bi bio ostavljen po strani.
Saznajte više o preporukama za Zapadni Balkan ovdje.