CREDI – Centar za razvojne evaluacije i društvena istraživanja organizuje online prezentaciju nacionalnog izvještaja „Mapiranje i analiza kapaciteta obrazovanja i obuka u poljoprivredno-prehrambenom sektoru Bosne i Hercegovine“, koja će se održati 27. marta 2025. godine, od 10:00 do 12:00 sati (CET).
Ovaj događaj dio je projekta SMARTLABOR, koji se fokusira na usklađivanje obrazovnih i trening sistema s potrebama tržišta rada na Zapadnom Balkanu, s posebnim naglaskom na digitalizaciju i buduće vještine u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
Inicijativa SMART Balkans i važnost usklađivanja obrazovanja s tržištem rada
Inicijativa SMART Balkans ima za cilj jačanje socio-ekonomske otpornosti Zapadnog Balkana putem ciljanih intervencija u ključnim sektorima, uključujući obrazovanje i zapošljavanje. Jedan od najvećih izazova u regiji je neusklađenost između obrazovnih sistema i potreba tržišta rada. Iako poljoprivreda ostaje ključni ekonomski sektor, radna snaga često nije adekvatno pripremljena za savremene tehnološke promjene i zahtjeve održivosti.
Projekat SMARTLABOR rješava ove izazove kroz istraživanje, angažman relevantnih aktera i pružanje preporuka zasnovanih na dokazima kako bi se poboljšala spremnost radne snage. U okviru ove inicijative, nacionalni izvještaj za Bosnu i Hercegovinu pruža detaljnu analizu obrazovnog sistema u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, identifikujući nedostatke i mogućnosti za unapređenje.
Ključni nalazi nacionalnog izvještaja
Izvještaj ističe nekoliko ključnih nalaza u vezi s kapacitetima obrazovanja i obuka u poljoprivredno-prehrambenom sektoru BiH:
1. Neusklađenost vještina i spremnost radne snage
Trenutni obrazovni sistemi u BiH nisu dovoljno usklađeni s potrebama tržišta rada. Formalni obrazovni programi, posebno u srednjem stručnom obrazovanju i visokom obrazovanju, često nemaju praktične komponente i ne pružaju studentima vještine potrebne za modernu poljoprivredu. Poslodavci u poljoprivredno-prehrambenom sektoru ističu poteškoće u pronalaženju radnika sa znanjima iz oblasti digitalnih alata, precizne poljoprivrede i održivih poljoprivrednih praksi.
2. Uloga neformalnog obrazovanja i trening centara
Iako pružatelji neformalnog obrazovanja imaju značajnu ulogu u rješavanju nedostataka u vještinama, njihov uticaj je ograničen problemima pristupačnosti i zastarjelim kurikulumima. Trening centri za obrazovanje odraslih nude fleksibilne mogućnosti učenja, ali je potrebno jače povezivanje s formalnim obrazovnim sistemom i industrijskim partnerima.
3. Ograničena integracija digitalnih vještina
Upotreba digitalnih tehnologija u poljoprivredi, poput pametne poljoprivrede, automatizacije i donošenja odluka na osnovu podataka, raste na globalnom nivou. Međutim, obrazovni sistem u BiH sporo integriše digitalne vještine u svoje kurikulume. Većina stručnih škola i univerziteta još uvijek se fokusira na tradicionalne poljoprivredne tehnike, ostavljajući diplomce nespremnim za digitalnu transformaciju sektora.
4. Izazovi u prijenosu znanja i inovacijama
Savjetodavne poljoprivredne službe, istraživačke institucije i univerziteti imaju potencijal da podstiču inovacije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, ali je saradnja između ovih aktera slaba. Nedostatak strukturiranih mehanizama za prijenos znanja znači da nova istraživanja i tehnološki napreci ne dopiru efikasno do poljoprivrednika i industrijskih profesionalaca.
5. Političke i institucionalne prepreke
Nepostojanje nacionalnog okvira za prognoziranje vještina i planiranje radne snage otežava razvoj prilagođenih obrazovnih i trening programa. Dodatno, fragmentirana struktura upravljanja obrazovnim sistemom u BiH predstavlja izazov za sprovođenje koordiniranih reformi.
Potencijal za unapređenje i budući koraci
Ovi nalazi naglašavaju potrebu za strateškim pristupom razvoju radne snage u poljoprivredno-prehrambenom sektoru BiH. Bez ciljanih intervencija, zemlja rizikuje da zaostane u poljoprivrednoj konkurentnosti i održivosti. Slični izazovi prisutni su širom Zapadnog Balkana, gdje starenje populacije, nedostatak radne snage i nesklad vještina koče ekonomski rast.
Rješavanjem ovih problema BiH može ojačati svoju poziciju na regionalnom i EU tržištu. Ulaganje u razvoj vještina, digitalizaciju i javno-privatna partnerstva ne samo da će povećati produktivnost poljoprivredno-prehrambenog sektora, već će otvoriti nova radna mjesta, posebno za mlade i ruralne zajednice.
Poziv na učešće
Prezentacija je namijenjena donosiocima odluka, pružateljima obrazovanja i obuka, predstavnicima industrije, istraživačima i organizacijama za razvoj koje rade u oblastima poljoprivrede, obrazovanja i politika tržišta rada. Učesnici će imati priliku da učestvuju u diskusijama o unapređenju razvoja radne snage i osiguranju usklađenosti obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada.
Nalazi ovog nacionalnog izvještaja pružaju smjernice za poboljšanje razvoja vještina u poljoprivredno-prehrambenom sektoru BiH. Jačanjem saradnje između obrazovnih institucija, industrijskih aktera i donosilaca politika, BiH može izgraditi otporniju i spremniju radnu snagu za budućnost. Predstojeća online prezentacija poslužit će kao platforma za razmatranje konkretnih koraka ka ostvarenju ovih ciljeva.
Za više informacija i registraciju na događaj, kontaktirajte ikurtovic@credi.ba.
Zoom link za događaj biće podijeljen nakon registracije.