U sklopu SMARTLABOR inicijative, u martu 2025. godine održana je nacionalna prezentacija izvještaja s ciljem predstavljanja nalaza sveobuhvatne studije usmjerene na obrazovni i trening pejzaž u poljoprivredno-prehrambenom sektoru Bosne i Hercegovine. Događaj je okupio predstavnike akademske zajednice, civilnog društva, javnih institucija i industrije kako bi zajednički razmotrili usklađenost između obrazovanja i potreba tržišta rada te potaknuli dijalog o modernizaciji poljoprivrednog obrazovanja.
Izvještaj su predstavile autorice Nacionalnog izvještaja – Snježana Đuričić, stručnjakinja za srednje stručno obrazovanje i obuku (TVET), i Ilma Kurtović, istraživačica iz Centra za razvojne evaluacije i društvena istraživanja (CREDI). Prezentacija je započela kratkim pozdravnim govorom, nakon čega je uslijedio pregled ciljeva projekta. Uvodna sesija kontekstualizirala je istraživanje obraćajući se ključnim izazovima s kojima se suočava poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH – od starenja radne snage i zastarjelih programa stručnog obrazovanja do ograničene integracije digitalnih alata i slabih veza između obrazovnih ustanova i privrede.
Učesnici su potom upoznati s metodološkim pristupom korištenim u istraživanju, koji je uključivao mapiranje institucija, analizu nastavnih planova i programa, studije slučaja te konsultacije s relevantnim akterima. Ovaj segment je prikazao kako je studija imala za cilj identificirati praznine, procijeniti spremnost institucija i ponuditi konkretne preporuke za reformu.
Središnji dio prezentacije bio je posvećen ključnim nalazima. Naglašeno je da, iako u zemlji postoji veliki broj institucija – uključujući srednje stručne škole, univerzitete, nevladine organizacije i centre za neformalnu edukaciju – mnogi obrazovni programi ostaju zastarjeli i neusklađeni s promjenjivim potrebama sektora. Na primjer, digitalne vještine i metode pametne poljoprivrede rijetko su dio standardnih kurseva, dok su praktične, radno zasnovane prilike za učenje i dalje ograničene.
Diskusija je također istakla nisku stopu učešća odraslih u obrazovanju, posebno u oblasti poljoprivrede, uprkos postojanju više od 150 pružatelja obrazovanja za odrasle. Mnogi od tih programa su donatorski vođeni, bez dugoročne održivosti ili formalnog priznanja. Posebno je naglašen nedostatak sistema osiguranja kvaliteta, nedovoljna obuka nastavnika, te slaba komercijalizacija programa obuke od strane organizacija civilnog društva.
Poseban fokus stavljen je na ulogu visokoškolskih institucija i njihov potencijal da djeluju kao centri inovacija. Kao pozitivan primjer naveden je ogledni teren Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, iako je istaknuto da je ovaj kapacitet nedovoljno iskorišten zbog loše integracije s industrijom.
Prezentacija je završena setom jasnih i perspektivnih preporuka. One uključuju modernizaciju kurikuluma srednjeg stručnog i visokog obrazovanja, širenje mogućnosti za praktičnu obuku u saradnji s poslodavcima, te uspostavljanje nacionalnog sistema za predviđanje potreba tržišta rada. Također je preporučeno jačanje regionalnih centara za razmjenu znanja, ulaganje u razvoj kapaciteta nastavnika, te usklađivanje standarda stručnog obrazovanja u BiH s onima u Evropskoj uniji.
Događaj je zaključen otvorenom diskusijom među učesnicima, koja je dodatno naglasila važnost višesektorske saradnje – između obrazovnih institucija, kreatora politika, privrede i međunarodnih partnera – u provođenju reformi i osiguranju održivosti sistema obuke.
Nacionalna prezentacija predstavljala je važnu prekretnicu u promociji dijaloga i kreiranju politika zasnovanih na dokazima u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, te postavila temelje za daljnje aktivnosti u jačanju sistema obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini.
Ovaj događaj organizovan je u okviru SMARTLABOR projekta, koji vodi Centar za istraživanje javnih politika (CENTER) iz Srbije, uz podršku partnera kao što su CREDI iz Bosne i Hercegovine i IMPETUS iz Sjeverne Makedonije. Projekat se finansira kroz inicijativu “SMART Balkans – Civilno društvo za povezan region na Zapadnom Balkanu”, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Događaj je uspješno stvorio prostor za saradnju, gdje su se akteri angažovali u smislenom dijalogu, postavljajući temelje za budući napredak poljoprivredno-prehrambenog sektora širom Zapadnog Balkana.
Informišite se o našem radu i pristupite otvorenoj bazi podataka za pametnu poljoprivredu na Zapadnom Balkanu na https://smartlabor.repeople.rs/resources/