Kako su zimski dani stigli, mnoga domaćinstva širom Zapadnog Balkana i dalje se suočavaju s poteškoćama u zagrijavanju svojih domova i plaćanju računa za električnu energiju. Istovremeno, gradovi u cijeloj regiji bilježe neke od najviših nivoa zagađenja zraka u Evropi, s ozbiljnim posljedicama po zdravlje i ekonomiju. Iako se ovi izazovi mogu činiti dugotrajnim i teško rješivim, infografika pokazuje drugačiju sliku: čista energija više nije skup ideal – ona je postala najpovoljniji i najefikasniji put naprijed.
Tokom posljednje decenije, globalni troškovi tehnologija obnovljive energije dramatično su pali. Dok se trošak proizvodnje električne energije iz uglja gotovo nije promijenio (sa 111 na 102 USD po MWh), a cijene gasa su padale umjerenijim tempom, najveće promjene zabilježene su upravo kod obnovljivih izvora energije. Trošak energije iz vjetra na kopnu smanjen je sa 135 na 41 USD po MWh, dok je cijena solarne fotonaponske energije pala sa 359 na svega 40 USD po MWh. U prosjeku, obnovljivi izvori energije danas su zvanično jeftiniji od fosilnih goriva. Ovakav razvoj događaja iz temelja mijenja ono što je ekonomski moguće za regiju.
Uprkos globalnoj energetskoj tranziciji, Zapadni Balkan i dalje u velikoj mjeri zavisi od uglja. Ovaj zastarjeli energetski miks direktno doprinosi trajno visokim nivoima energetskog siromaštva. Prema Okviru za zelene industrijske politike na Zapadnom Balkanu, između 10% i 40% domaćinstava u regiji nije u mogućnosti adekvatno zagrijavati svoje domove, dok se mnoga suočavaju s kašnjenjem u plaćanju komunalnih usluga. Ovi podaci jasno ukazuju na to da postojeći energetski sistemi ne ispunjavaju potrebe ljudi kojima bi trebali služiti.
Upravo zato pad troškova čiste energije predstavlja izuzetno važnu priliku. Prelazak na pristupačnije obnovljive izvore energije može smanjiti troškove domaćinstava, unaprijediti javno zdravlje i ojačati ekonomsku otpornost. Čistiji gradovi znače manje izostanaka iz škole i s posla, niže troškove zdravstvene zaštite i ukupno bolji kvalitet života. Istovremeno, energetska tranzicija otvara prostor za nova, kvalitetnija radna mjesta i savremeni industrijski razvoj.
Poruka koju podaci šalju je jasna. Čista energija više nije samo klimatska ambicija; ona je danas najisplativija opcija za smanjenje siromaštva i izgradnju zdravijih zajednica na Zapadnom Balkanu. Uz odgovarajuće zelene industrijske politike, regija može krenuti ka energetskom sistemu koji nije samo čistiji, već i pristupačniji i pravedniji. Ova tranzicija nije samo moguća – ona je već ekonomski racionalna.
Saznajte više o preporukama za Zapadni Balkan ovdje.