Drugi zajednički događaj u okviru procesa predstavljanja i kontekstualizacije Okvira za zelene industrijske politike na Zapadnom Balkanu održan je 19. novembra 2025. godine u Hotelu Grand Tuzla, okupljajući predstavnike javnih institucija, civilnog društva, akademske zajednice, privatnog sektora i lokalnih vlasti. Okvir za zelene industrijske politike na Zapadnom Balkanu razvijen je od strane GAP Instituta uz podršku Open Society Foundations.
Događaj su organizovali CREDI i Centar za ekologiju i energiju (CEE), a fokus je bio na jednoj od najosjetljivijih društvenih dimenzija zelene tranzicije – energetskom siromaštvu. Učesnici su raspravljali o tome kako se preporuke iz okvira odnose na stvarne okolnosti u kojima žive ranjiva domaćinstva u Bosni i Hercegovini. Razmatrani su postojeći nedostaci u politikama, praktični izazovi i potreba za jasnijim, građanski orijentiranim pristupima koji bi osigurali da tranzicija ka čišćim energetskim sistemima bude pravedna, inkluzivna i dostupna svima. U diskusiji je naglašeno da Tuzla, kao jedna od regija historijski najviše pogođenih industrijskom aktivnošću, zahtijeva snažnije priznanje u nacionalnom planiranju tranzicije i bolju koordinaciju sa višim nivoima vlasti u podršci lokalnim inicijativama.
Kroz stručne uvodne prezentacije i otvorenu diskusiju učesnici su istakli niz ključnih pitanja , od široko rasprostranjene energetske ranjivosti domaćinstava, preko nedostatka posebnog regulatornog okvira za podršku energetski siromašnim grupama, do ograničenih finansijskih ili savjetodavnih mehanizama za razvoj prozjumera. Iako su prozjumeri prepoznati kao obećavajući model za smanjenje energetskih troškova i veće uključivanje građana, zakonodavne i finansijske barijere i dalje sprječavaju njihovo šire usvajanje. Govornici su također naglasili hitnu potrebu prilagođavanja tržišta rada, jačanja mogućnosti prekvalifikacije u regijama zavisnim od uglja i jasnijeg definiranja nadležnosti u provedbi tranzicijskih mjera.
Događaj je zaključen širokim konsenzusom da zelena tranzicija u Bosni i Hercegovini napreduje, ali je i dalje u ranoj i osjetljivoj fazi. Osiguravanje pravedne tranzicije zahtijevat će snažniju političku volju, jasniju komunikaciju, koherentnije politike i ciljanu podršku koja će preporuke okvira pretvoriti u konkretne i primjenjive korake na lokalnom nivou.




